U organizaciji Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta za družbene vede Sveučilišta u Ljubljani, te pod pokroviteljstvom Friedrich Ebert Stiftung – Hrvatska, održana je u Čatežu, od 4. do 6. prosinca 2008. godine, konferencija na temu „Republika Slovenija i Republika Hrvatska – otvorena bilateralna pitanja“. Na konferenciji su sudjelovali studenti Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, Fakulteta za družbene vede iz Ljubljane, te Fakulteta bezbednosti iz Beograda.
Konferenciju su prigodnim govorima otvorili prof. dr. sc. Siniša Tatalović, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, te doc. dr. sc. Vladimir Prebilič sa Fakulteta za družbene vede iz Ljubljane.
Prvoga dana konferencije, u prijepodnevnom programu, predavanje su održali prof. dr. sc. Siniša Tatalović i doc. dr. sc. Vladimir Prebilič. Profesor Tatalović govorio je na temu „Vanjska i sigurnosna politika Republike Hrvatske“ te je istaknuo kako hrvatsku vanjsku politiku možemo podijeliti u dva razdoblja – od stjecanja samostalnosti 1991. do dolaska na vlast nove vlade i predsjednika 2000. godine, te nakon toga razdoblje koje je obilježeno težnjama i željom Republike Hrvatske za ulazak u EU i NATO. Dr. Vladimir Prebilič održao je predavanje na temu „Republika Slovenija u euroatlantskim integracijama“. U svom predavanju dr. Prebilič govorio je o procesu ulaska Republike Slovenije u EU i NATO. Također, dr. Prebilič dotaknuo se politike koju slovenska vlada vodi prema Republici Hrvatskoj te je rekao kako Slovenija ima mnogo važnijih problema, koje je teže i hitnije riješiti, od problema razgraničenja s Hrvatskom.
U poslijepodnevnom programu studenti su započeli s radom u radionici na temu „Republika Slovenija i Republika Hrvatska – otvorena bilateralna pitanja“. Studenti Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba zastupali su stajališta Republike Slovenije, studenti Fakulteta za družbene vede iz Ljubljane stajališta Republike Hrvatske, dok su studenti Fakulteta bezbednosti iz Beograda bili u ulozi predstavnika međunardonih organizacija. Iznošenjem polaznih stajališta Republike Slovenije i Republike Hrvatske definirani su bilateralni problemi dviju država. Najčešće spominjani problemi podijeljeni su u četiri grupe, nakon čega su se oformili pregovarački timovi i započeli pregovori. Voditelji radionice bili su mr.sc. Marta Zorko, dr.sc. Uroš Svete, Maja Banovac i Petra Fras.
Drugi je dan otvorio prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila izlaganjem o Republici Hrvatskoj i euroatlantskim integracijama. Profesor se dotaknuo značenja regije, te ju opisao kao 'povijesno turbulentnu'. Također je govorio o napretku RH u pregovorima s EU, ali i istaknuo problematična poglavlja poput onih o tržišnom natjecanju, porezima i pravosuđu. Predavanje o Vanjskoj politici Republike Slovenije održao je doc. dr. sc Milan Brglez, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno pravo.
Drugog dana radionice studenti su nastavili pregovore podijeljeni u četiri grupe: pitanja vezana uz pregovore s EU, granice, problem Ljubljanske banke, te ostalo (NE Krško, gospodarska suradnja…) Najtežima su se pokazali pregovori oko granica, a žustra se rasprava razvila i u timu Ljubljanske banke.
Zadnji dan veliku su polemiku razvila predavanja akademika Davorina Rudolfa i doc. dr. sc. Aleša Gabriča. Akademik Rudolf, kao hrvatski stručnjak za pomorsko pravo i jedan od glavnih pregovarača o graničnim pitanjima sa Slovenijom, iznio je stajališta Republike Hrvatske o rješenju pitanja granica, pozivajući se pritom na međunarodno pravo. Dr. Gabrič je o otvorenim graničnim pitanjima govorio iz slovenske perspektive, pozivajući se, kao profesor povijesti slovenske kulture, na povijesno pravo.
Radionica je zaključena usuglašavanjem glavnih stajališta o pojedinim pitanjima i pisanjem Čateške deklaracije. Pitanje Savudrijske vale riješeno je kao kondominij, a dogovorena je i granica na rijeci Dragonji i Muri. Slovenija je obećala deblokirati pregovore Hrvatske s EU nakon povlačenja spornih dokumenata koji prejudiciraju granice. Također je, posredstvom Europske komisije, odobreno otvaranje dodatne trake na graničnim prijelazima za građane Republike Hrvatske koji rade u Sloveniji. Pitanje Ljubljanske banke nije riješeno, a za NE Krško Hrvatska je u određenom vremenskom roku obećala veći angažman oko pronalaženja deponija za zbrinjavanje otpada.
Iako bez političke odgovornosti i pritiska javnosti, studenti nisu uspjeli dogovoriti sve sporne granične točke, niti sva otvorena pitanja. Unatoč tome, radionica se pokazala kao vrlo uspješna, prikazavši svu kompleksnost pregovora između dviju država, omogućivši studentima pregled problema i argumenata iz oba kuta – i hrvatskog i slovenskog.
Nakon čitanja deklaracije, zadovoljni rezultatima, konferenciju su prigodnim govorom zatvorili voditelj zaklade Friedrich Ebert u Zgrebu, Mirko Hempel, dekan Fakulteta političkih znanost u Zagrebu, prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, te dr.sc. Uroš Svete, profesor na Katedri za obramboslovlje Fakulteta za družbene vede iz Ljubljane.
Ante Milas
Gorana Mišić
